Svaki šampanjac je pjenušac, dok nije svaki pjenušac šampanjac.

Autor članka: mag. Gordana Vulić in Katja Orehek Hati
Objavljeno: 14. 02. 2020
Predviđeno vrijeme za čitanje: min

Svaki šampanjac je pjenušac, dok nije svaki pjenušac šampanjac.

Počeci proizvodnje pjenušca pripisuje se patru Domu Pierreu Perignonu, koji je živio od 1639. do 1715. godine, jer je, kako se navodi, prvi uspio odvojiti preostale kvasce od vina i dobiti čisto pjenušavo vino. Kao šampanjac, vino je postalo poznato u cijelom svijetu. U Sloveniji imamo bogatu baštinu proizvodnje pjenušava vina jer se prvo spominjanje pjenušca u slovenskom prostoru pojavljuje 1853. godine u Bleiweisovih novicah.

Indeks

Izložba slovenskih pjenušavih vina održana je u Gradskom muzeju Ljubljana od 3. do 5. prosinca 2019. godine, a pripremili su ih studenti pod mentorstvom predavača Biotehničkog edukacijskog centra Ljubljana, Više stručne škole, program ugostiteljstva i turizma. Izloženih je bilo više od 100 pjenušavih vina slovenskih proizvođača, sva pjenušava vina s opisima etiketa, koja su prvenstveno služila edukaciji posjetitelja muzeja i šire javnosti na području proizvodnje pjenušavog vina u Sloveniji. Slovenija ima bogatu kulturnu baštinu proizvodnje pjenušca i s ciljem educiranja ili podizanja svijesti šire javnosti o toj bogatoj baštini koja se i danas lijepo čuva, izložba je sadržavala zanimljive podatke o pjenušcima i pjenušavim vinima. U nastavku je predstavljen kratak izbor zanimljivih činjenica o pjenušcima i pjenušavim vinima, a namjera je s izložbom nastaviti u 2020. i 2021. godini.

Prvo spominjanje pjenušca u slovenskom prostoru

Prvo spominjanje pjenušca pojavilo se u slovenskom prostoru 10. prosinca 1853. u Blaiweisovih novicah: „Šampanjac ili pjenušavo vino – pjenušac – najdraži su današnjoj gospodi. Nema prave proslave ili ceremonije na kojoj se pjenušac ne pjeni. Pjenušac nije prirodno ili obično  kuhano vino, je umjetno pripremljen. Ovu su umjetnost izmislili francuski „Šampanjci“ i dugi niz godina bili su jedini posjednici ove tajne, koja im je donijela lijep novac. Čak su i u našem carstvu već napravljeni neki pjenušci, slobodno mogu reći da nikad nitko nije bio tako odličan u tome kao naš vrli Alojz Kleinošek iz Radgone. Mnogi ju cijene više od francuskih, pogotovo iz važnog razloga, da uvijek zdravlju služi. Gospodin Kleinošek započeo je ovu veliku stvar. Otišao je u Champagne i dao puno novca izvrsnom vinaru i proizvođaču pjenušca i u njegovoj vinariji pomogao, radio te se raspitivao sve dok nije došao do svih potrebnih informacija. Kad se vratio 1850. godine u Radgonu, započeo je izradu pjenušca od slovenskog vina. Krajem 1852. godine sretno otkriven Kleinošekov pjenušac već je bio u prodaji. Odmah se ljudima toliko svidjelo da je u nekoliko mjeseci prodano 12.000 boca.“ (Dr. Janez Bleiweis, Novice kmetijskih, obertnijskih in narodnih reči, 10. 12. 1853.)

Zanimljivosti iz svijeta pjenušca

Početak proizvodnje pjenušavog vina pripisuje se svećeniku, nadstojnik benediktinskog samostana Hautvillers Dom Pierre Pegnonu (1639. – 1715.), koji je prvi uspio da odvoji preostale kvasce iz vina i dobi čisto pjenušavo vino. Vino je kao šampanjac poznato u cijelom svijetu. Francuzi su zaštitili ime šampanjac. Metoda se naziva „methode champagne“, a izvan područja francuske pokrajine Champagne može se nazvati samo „klasičnom metodom“, a proizvod „pjenušavo vino“. Inače, do same proizvodnje došlo je sasvim slučajno. Vino je prestalo fermentirati u jesen i ponovno se probudilo u prolijeće, kad je već bilo stavljeno u boce. To se dugo smatralo greškom. Dom Perignon ovu grešku pretvorio je u redoviti postupak. Kontrolirana proizvodnja šampanjca u Champagne započela je tek u 18. i 19. stoljeću. Kasnije se brzo proširila po cijeloj Europi. (Klavdija Topolovec Špur, Pridelava penečih vin, Gornja Radgona, 2015.)

 „Među najbolja pjenušava vina u svijetu nađemo i 64 slovenskih vina. U Londonu su uručene nagrade za najbolju čašu mjehurića na svijetu za 2019. godinu. One su vrlo brzo, u samo tri godine, postale najprestižnije nagrade za pjenušava vina iz cijelog svijeta. Slovenski vinari su se natjecali s velesilama u svijetu pjenušavih vina, poput Francuske i Italije s čak 78 pjenušavih vina i postigli izniman uspjeh. Slovenska pjenušava vina dobila su rekord od 64 nagrada: 14 zlatnih, 31 srebrih i 15 brončanih. Sedam njih komisija je ocijenila kao visoko preporučena. Četiri „zlatna“ pjenušava vina proglašena su za pehare pobjednike.“ (Dnevnik, 28. listopada 2019).

Metode proizvodnje pjenušavog vina

Poznate su sljedeće metode (Klavdija Topolovec Špur, Pridelava penečih vin, Gornja Radgona, 2015.):

  • Klasična odnosno tradicionalna metoda proizvodnje pjenušavog vina: Suština klasične odnosno tradicionalne metode proizvodnje pjenušavog vina je sekundarna fermentacija koja se odvija u bocama. Optimalna temperatura je 9 – 12 °C.
  • Tank metoda ili charmat metoda proizvodnje pjenušava vina: Naknadna odnosno sekundarna fermentacija odvija se u visokotlačnim spremnicama – tanku na temperaturi 14 – 16 °C.

Klasifikacija pjenušca

Pjenušce se prema ostatku reducirajućih šećera razvrstavaju u:

  • potpuno suho (brut nature) – sadrži manje od 3 g/l reducirajućih šećera;
  • izvanredno suho (extra brut) – sadrži manje od 6 g/l reducirajućih šećera;
  • vrlo suho (brut) sadrži manje od 15 g/l reducirajućih šećera;
  • suho (extra dry) – sadrži od 12 g/l do 20 g/l reducirajućih šećera:
  • polu suho (sec) – sadrži od 17 g/l do 35 g/l reducirajućih šećera;
  • poluslatko (demi sec) – sadrži od 33 g/l do 50 g/l reducirajućih šećera;
  • slatko (doux) – sadrži više od 50 g/l reducirajućih šećera.

Odstupanja između analitički utvrđenih i deklariranih vrijednosti koncentracije reducirajućih šećera u pjenušavim vinima mogu biti maksimalno  5 g/l. (Pravilnik o pogojih, ki jih mora izpolnjevati grozdje za predelavo v vino, o dovoljenih tehnoloških postopkih in enoloških sredstvih za pridelavo vina in o pogojih glede kakovosti vina, mošta in drugih proizvodov v prometu, Ur. l. RS, št. 43/04, 127/04, 112/05, 105/06-Zvin – u daljnjem tekstu: Pravila).

Podjela pjenušavih vina po boji

Prema Pravilima (Ur. l. RS, br. 43/04, 127/04, 112/05, 105/06-ZVin) pjenušava vina dijele se na:

  • bijela, koje se proizvode uglavnom od bijelih sorti grožđa;
  • rose, koje se uglavnom proizvode od crvenih sorti grožđa metodom proizvodnje bijelih pjenušavih vina;
  • crvena, koje se uglavnom proizvodi od crvenih sorti grožđa.

Razvrstavanje pjenušavih vina u klase

Prema Pravilima (Ur. l. RS, št. 43/04, 127/04, 112/05, 105/06-ZVin) pjenušava vina razvrstavaju se u slijedeće klase:

  1. klasa stolnih pjenušavih vina,
  2. klasa kvalitetnih pjenušavih vina koje razvrstavamo u:

– kvalitetno pjenušavo vino proizvedeno na određenom proizvodnom području (u daljnjem tekstu: kvalitetno pjenušavo vino PDPO), kvalitetno pjenušavo vino PDPO proizvedeno u Republici Sloveniji može biti kvalitetno pjenušavo vino sa zaštićenim geografskim podrijetlom (u daljnjem tekstu: kvalitetno pjenušavo vino ZGP) ili vrhunsko vino sa zaštićenim geografskim podrijetlom (u daljnjem tekstu: vrhunsko pjenušavo vino ZGP).

– kvalitetno pjenušavo vino.

(2) Oznaka pjenušac može se koristiti umjesto kvalitetno pjenušavo vino ZGP i vrhunsko pjenušavo vino ZGP.

Još o citatima …

Još nekoliko zanimljivih citata i izreka o pjenušcu, pjenušavom vinu i šampanjcu:

„Ne mogu živjeti bez pjenušca. Kad pobijedim, to zaslužujem, kad izgubim, treba mi.“ (Napoleon Bonaparte)

„U životu svake žene dolazi vrijeme, kada je jedina stvar koja pomaže, čaša šampanjca.“ (Bette Davis)

„Pjenušac je jedino piće što ženu, nakon pijenja, čini još ljepšom!“ (Madame Pompadour)

„Budući da sam prava žena koja uvijek pronalazi snagu, na usnama crveno nanosi ruž, stavlja malo svog omiljenog parfema, nazdravlja sama sebi sa čašom pjenušca i kreče dalje u život. Život je, međutim, lijep i vani je sunce.“ (Marylin Monroe)

„Pijući pjenušac osjećate se kao da je nedjelja svaki dan.“ (Marlene Dietrich)

„Pjenušac pijem samo u dva slučaja, kada sam zaljubljena ili kada nisam.“ (Coco Chanel)

„Pjenušac mora biti ohlađen, suh i besplatan.“ (Winston Churchill)

„Pjenušac, glazba i susjedova supruga.“ (Lord Bayron)

Bliski recepti

Članki

KULINARSKO ISTRAŽIVANJE UŽIVAM TRADICIJU

U sklopu projekta Uživam tradicijo razvijeni su razni kulinarsko-turistički proizvodi, od kulinars ...

Pročitaj više
Članki

Poprtnik in čezmejni Festival božičnega kruha

Med najstarejše božične kruhe sodi poprtnik, ki ga še danes pečejo nekatere gospodinje. Da trad ...

Pročitaj više
Članki

Pića su važan dio kulinarske baštine Posavja

Slovenija ima 24 gastronomskih regija, s ukupno 400 značajnih odnosno tipičnih lokalnih i regional ...

Pročitaj više

Spletno mesto www.kulinaricna-dozivetja.eu uporablja piškotke, ki so nujno potrebni za njegovo delovanje, za zagotavljanje boljše uporabniške izkušnje in za spremljanje anonimnih podatkov o obiskanosti. S klikom na gumb »Dovolim piškotke« se strinjate z uporabo navedenih piškotkov. Če se z uporabno piškotkov ne strinjate, lahko nastavitve prilagodite s klikom na gumb »Nastavitve piškotkov«, pri čemer bodo še vedno uporabljeni piškotki, ki so nujno potrebni za delovanje spletnega mesta. Več informacij o piškotkih