BIC Ljubljana je javni zavod, koji na razini srednje škole obrazuje mlade i odrasle na području prehrambenih tehnologija, prehrane, očuvanja prirode, veterine, provodi biotehničku gimnaziju, a studente također obrazuje na području prehrambenih tehnologija i prehrane te ugostiteljstva i turizma u višeškolskom obrazovanju. Pruža formalno javno i neformalno obrazovanje. Rad BIC Ljubljana snažno je isprepleten s prirodnom i kulturnom baštinom, pri čemu posebno ističemo područje kulinarske baštine, o kojoj BIC Ljubljana obrazuje formalno i neformalno (brojne radionice, tečajevi …), a u vezi s tim sadržajima godišnje provede nekoliko različitih projekata.
U projektu Uživam tradicijo, sudjeluje kao vodeći partner i istovremeno kao projektni partner. Uz koordinaciju partnerstva, BIC Ljubljana provodi brojne radionice o kulinarskoj baštini za djecu, učenike i odrasle, kao i razne događaje za posjetitelje kulturne baštine. U okviru projekta je bilo dosad provođeno nekoliko događaja o kulinarskoj baštini u Cankarjevih Črticah, u Kuharskih bukvah Valentina Vodnika, kao i kulinarska baština ljubljanske tržnice … Provodi se na raznim lokacijama kulturne i prirodne baštine (Cankarjev dom u Ljubljani, Muzej i galerije grada Ljubljana, Botanički vrt Sveučilišta u Ljubljani), u svom Centru za kulinarstvo i turizam KULT316 (https://www.kult316.si/). Također je organizirao natjecanje u znanju i vještinama učenika i studenata Konzorcija biotehničkih škola Slovenije na temu kulinarske baštine, s ciljem dodatnog uvođenja znanja o njoj u obrazovni proces 12 škola iz cijele Slovenije, koje čine konzorcij. U organizaciji i provedbi su sudjelovali i ostali partneri. U okviru projekta organizirao je i 5. međunarodnu strukovnu konferenciju Trendi i izazovi u prehrambeni tehnologiji, prehrani, ugostiteljstvu, turizmu, obrazovanju i osposobljavanju. Zajedno sa svojim pridruženim partnerima Turizam Ljubljane i Muzejom i galerijama grada Ljubljane, u prosincu 2019. godine u Gradskom muzeju Ljubljana organizirao je Izložbu slovenskih pjenušca s degustacijom, budući da je pjenušac dio slovenske bogate kulinarske baštine i predstavio ih više od 100, također je za posjetitelje pripremio i proveo nekoliko radionica o pjenušcu.
Kao nešto potpuno novo u školskom prostoru, uspostavio je model prve školske turističke agencije, koja posluje s licencom za obavljanje djelatnosti organiziranja turističkih aranžmana i licencom za obavljanje djelatnosti prodaje turističkih aranžmana, dobivenom na Gospodarski zbornici Slovenije. Otvaranje školske turističke agencije KULT316 bilo je 7. 5. 2018 i održala se je u obliku putovanja, glavne djelatnosti turističkih agencija. Gosti su se prošetali prostorijama BIC-a Ljubljana, Centra za kulinarstvo i turizam Kult316, upoznajući različite karakteristike zemalja, njihovu kulinarsku baštinu, običaje … Svaki prostor nudio je različit program. Sada se u školskoj turističkoj agenciji provodi praktično obrazovanje za studente ugostiteljstva i turizma. Na taj način studenti upoznaju njeno djelovanje, pripremu različitih programa, uključujući programe vezane uz kulinarsku baštinu. Školska turistička agencija je za svakog od partnera u projektu Uživam tradicijo, ovisno o karakteristikama područja u kojem partner djeluje i osnovnoj nit projekta Uživam tradicijo, pripremila i po jedan primjer turističkog proizvoda.
S vanjskim izvođačem te ostalim projektnim partnerima priprema i ovu obrazovnu web / mobilnu aplikaciju o kulinarskoj baštini na malo drugačiji način – Kulinarski doživljaji sa Uživam tradicijo, koja je namijenjena za obrazovanje učenika, studenta i šire javnosti.
Naj Tura je specijalizirani organizator događaja i putovanja koji u suradnji s raznim lokalnim zajednicama osmišljava posebne programe za posjetitelje na način koji će im omogućiti autentična iskustva tradicije na lokalnom području i s lokalnim ljudima. Naj Tura nudi inovativnu, raznoliku ponudu autentičnih tura s pričama o Sloveniji i inozemstvu.
Jedna takvih je i Prekmurska priča koja se provodi u suradnji s Zavodom Lončarsko selo Filovci u sklopu projekta Uživam tradicijo. Muzej na otvorenom Filovci prostire se na površini od 1000 m². Nalazi se u srednjem djelu sela Filovci, njime upravlja Zavod Lončarsko selo Filovci.
Prekmurska priča provedena je više puta za razne posjetitelje u okviru projekta Uživam tradicijo i uvijek impresionira posjetitelje. Posjetitelji posjećuju etnološki muzej na otvorenom, koji vraća Prekmurju nekadanašnji sjaj oživljavanjem tradicije lončarstva. Po dolasku, posjetitelje dočekuju članovi baštinske zajednice koji ih vode kroz čitav program Prekmurske priče. Uz pomoć lokalne domaćice-bakice, sudionici se mogu isprobati u pripremi tradicionalnog prekmurskog jela – prekmurske gibanice. Zatim posjećuju lončarski muzej upoznaju se s oblikovanjem gline na lončarskom kolu. Tijekom razgleda nositelji ove priče pripovijedaju kako su ljudi živjeli na ovom području, što su radili, zašto su imali tako male prozore na kućama i mnoge druge zanimljivosti iz baštine ovog kraja.
Na kraju, posjetitelji se također mogu isprobati u oblikovanju gline i oslikavanju keramike, te nakon pečenja proizvedene predmete mogu odnijeti kući. Zabavniji dio je učenje prekmurskog jezika, nakon čega slijedi ručak s tradicionalnim prekmurskim jelima, bogračem i prekmurskom gibanicom za desert.
Na ovaj način gosti doživljavaju značajke panonskog krajolika i kulture, upoznaju tradiciju toga područja, tipičnu kulinariku i ljude.
Turistička zajednica općine Vrsar promovira turističku ponudu na području odredišta Vrsar od čega se dio odnosi i na zaštićenu kulturnu baštinu Vrsara (to uključuje staru gradsku jezgru i zaštićeno područje šume Kontija). U tu svrhu organiziraju se događanja na kojima se promovira lokalna gastronomska ponuda, poput „Ribarskih fešti“ ili „Stari samanj pod kaštelom“. Na tim se događajima posebna pozornost posvećuje očuvanju tradicije i autohtonih jela. U sklopu projekta održana je i potpuno nova manifestacija, gastro biciklijada »Biciklom kroz maslinike« koja objedinjuje gastronomske doživljaje s aktivnim turizmom odnosno biciklizmom. Osnova kulinarske ture je tematska staza Sv. Romualda u Vrsaru, uzduž koje su smještena dva proizvođača maslinovog ulja. Na stazi je prvi put organizirana biciklistička tura u studenom 2018. godine, tijekom koje sudionici upoznaju lokalne proizvode i njihove proizvođače iz općine Vrsar – Orsera.
Staza počinje na vrsarskoj rivi kušajući proizvode malih istarskih proizvođača kao što su salame od boškarina, magarci, istarske ovce i sir s tartufima, a sve je popraćeno maslinovim uljem. Tijekom degustacije predstavljeni su svi proizvodi, nakon čega slijedi vožnja biciklom duž obale, staza je dugačka 9 ili 18 kilometara i prolazi kroz zaštićeno područje šume Kontija. Nakon sat vremena lagane vožnje, sudionici se zaustavljaju na drugoj degustacijskoj točki u masliniku Ursaria, specijaliziranom za ekološku proizvodnju ulja i proizvoda od ulja i maslina. Ulje i proizvodi su ekološki certificirani, te je vlasnik mnogo puta nagrađivan priznanjima za kvalitetu. Tijekom degustacije slijedi interpretacija priče maslinarstva u Istri i maslinika Ursaria, opis karakteristika stabala i predstavljanje proizvodnje ulja. Nakon toga slijedi prikaz ispravnog kušanja maslinovog ulja i opis njegovih karakteristika i upotrebe. Manifestacija objedinjuje aktivnosti na otvorenom, prirodnu baštinu (zaštićenu šumu Kontija i rezervat Limski zaljev), kulturnu baštinu (tradicija uzgoja maslina), lokalne proizvode i obrazovne sadržaje. To je događaj u kojem se vrijednost baštine prenosi osobnom interpretacijom lokalnih proizvođača u autentičnom okruženju, a svrha je učiniti događaj tradicionalnim.
„Park prirode »Žumberak – Samoborsko gorje“ je park prirode koji se prostire na 333 km2. Staza kneževa važno je arheološko nalazište u Budinjaku, gdje je pronađena nekropola s 141 kasno željezno dobnim grobnim humcima – tumulima, koji sadrže brojne keramičke posude, željezno oružje i nakit koji su danas izloženi u Gradskom muzeju u Zagrebu i Samoborskom muzeju. Lokalitet uključuje i kneževske grobove, u kojima su pronađene brončane kacige karakterističnog oblika, koje zbog mjesta nalaza nose naziv Budinjak.
Javna ustanova „Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje“ u projektu Uživam tradiciju, pored kulinarskih radionica za različite ciljne skupine i Ljetnih kulinarskih kampova, održava inovativni kulinarski događaj, tj. manifestaciju Tisućljeća kulinarstva. Festival se održava u Arheološkom parku Budinjak. Tijekom festivala Tisućljeća kulinarstva, odn. dvodnevne kulinarske manifestacije, održane su radionice za pripremu jela iz prapovijesne, rimske, srednjovjekovne i tradicionalne žumberačke kuhinje. Posjetitelji pod stručnim vodstvom na početku obilaze poučnu stazu Staza kneževa i upoznaju se s bogatom arheološkom baštinom, kao i drugim prirodnim i kulturnim vrijednostima ovog zaštićenog područja. Tijekom posjeta posjetitelji sakupljaju samoniklo jestivo bilje koje je potrebno za pripremu nekih jela na kulinarskom festivalu. Posjetitelji uče prepoznati i prikupiti neke vrste samoniklog jestivog bilja. Nakon razgledavanja staze i branja bilja, posjetitelji se vraćaju u Eko centar Budinjak i razilaze se u četiri tematske radionice te uz pomoć iskusnih voditelja radionica i kuharica pripremaju posebna jela na otvorenoj vatri. U radionici prapovijesne kuhinje pripremaju ribu u glini tako da očiste pastrvu, a zatim je omotaju u lišće čička i oblože glinom. Nakon sušenja na suncu, riba u glini se ukopa u žar i peče oko sat vremena. Nakon razbijanja glinenog kalupa degustira se pastrva pečena po prapovijesnom receptu. Knedle od koprive izrađuju se od brašna, vode i koprive tako da se rukama masa oblikuje u male kuglice, zamota u prirodno platno i veže rafijom. Užareno kamenje sa žara uranja se u vodu čime temperatura vode dostigne vrenje, a knedle se termički obrade.
Na radionici rimske i srednjovjekovne kuhinje pripremaju se rimsko vino i nucato – »energetske pločice« te brojna jela s neobičnim začinima poput rimskog liquamena i srednjovjekovnog verjuice-a.
Za tradicijsku žumberačku kuhinju karakteristična je izrada maslaca – sudionici radionice »tuku« vrhnje u stupi, što je proces od oko sat vremena. Cijeli je festival tradicionalan i autohton, a za konzumaciju hrane koriste se replike arheoloških keramičkih nalaza i drugi pribor. Festival se održava početkom rujna i dobro je posjećen.
Udruga Trbuhovica već više od deset godina djeluje na području Primorsko-goranske županije, u Prezidu, na području očuvanja kulturne baštine, prirode i zdravlja. Prezid je poznat po izvoru Trbuhovice, koja je prvi izvor rijeke Ljubljanice. Ključne aktivnosti Udruge Trbuhovica su priprema predavanja, tečajeva, izložbi, radionica, terenskih izleta o očuvanju kulturne i prirodne baštine, posebice kulinarske baštine kroz organizaciju tečajeva za kuhanje tradicionalnih jela, redovite izložbe uskršnjih tradicionalnih jela i posuđa ovog kraja. Članovi Udruge su sakupljači starih recepata i priča s područja Gorskog kotara.
Udruga Trbuhovica u sklopu projekta Uživam tradicijo svake godine u Prezidu organizira godišnje susrete sakupljača samoniklog jestivog bilja i zaljubljenika u prirodu. Vrlo dobro posjećen događaj održava se u srpnju. Svi travari i ljubitelji prirode prošetaju se energetskom stazom Trbuhovica i otkrivaju ljekovito bilje koje raste u Prezidu i okolici i razgledaju razne kulturne i prirodne znamenitosti Prezida, poput kuće Vesel, Zavičajne kolekcije Prezida, Vatrogasnog Muzeja, izvora Mlake, prvog parnog stroja na Balkanu, drveni vodovod i mnoge druge. Osim toga, Trbuhovica organizira tradicionalne manifestacije žetve ječma, dane krušaka, dane šumskog voća, koje se odnose na očuvanje i promicanje starih običaja, razvijanje ekološke svijesti i edukaciju mještana i drugih sudionika u događanjima.
Rekreativna staza Trbuhovica vodi oko grada Prezida i duga je 7,5 km. Koncipirana je tako da je posjetitelj može sam proći, a put je dobro označen. U sklopu organiziranih izleta duž rute, gosti će prije izleta vidjeti izložbu tradicionalnih jela i kuhinjskog pribora koji su koristili preci tog područja. Degustacija tradicionalnih jela za izletnike priprema se na pojedinim točkama rute i na kraju. Tipično jelo tog mjesta je krumpirjevka (»krumpiruša«), koje se može pripremiti na slani ili slatki način. Kao što naziv govori, glavni sastojak je krumpir, koji je bio osnovna poljoprivredna kultura na tom području.
Grm Novo mesto – Centar za biotehniku i turizam je javna obrazovna ustanova koja pruža obrazovanje na srednjoj i višeškolskoj razini te ujedno i obrazovanje odraslih. Obrazovni i razvojno istraživački radovi provode se i razvijaju na područjima poljoprivrede, prehrambene industrije, vrtlarstva, šumarstva, zaštite prirode, ugostiteljstva i turizma. Grm Novo mesto je vodeći partner Konzorcija biotehničkih škola Slovenije koji okuplja 12 škola iz područja biotehnologije širom Slovenije.
Grm Novo mesto jako je aktivan u smislu obrazovanja za očuvanje prirodne i kulturne baštine, te njihovog uključivanja u suvremene razvojne trendove na svim područjima rada zavoda. Obrazovanje se provodi kroz formalne i neformalne obrazovne procese, što se kroz izvedbu brojnih formalnih edukacija i radionica za različite ciljne skupine posebno istaknulo u projektu Uživam tradicijo. Grm Novo mesto daje veliku važnost edukaciji u proizvodnji i preradi hrane koju provodi u realnom procesu proizvodnje. Potonje je projektu Uživam tradicijo imalo dodatnu težinu. Na projekt je povoljno utjecala i ugostiteljsko-turistička djelatnost Grma Novo mesto, što se najopsežnije pokazalo razvojem kulinarske ponude Kuće kulinarstva i turizma koja naglašava potrebu uključivanja lokalnih, sezonskih i tradicionalnih namirnica u gastronomsku ponudu koja se odnosi i na kulinarsku baštinu.
Grm Novo mesto ima i školski vinograd u čijem je srcu školska klet, v kojoj je velik dio aktivnosti usmjerenih na aktivnosti v okviru projekta Uživam tradicijo. Kompleksna obnova školske kleti na Trškoj gori završena je otvaranjem na dan Martinje 2018. godine.
Školska klijet je oduvijek bila dio školske infrastrukture (i navodno datira iz 1836.), zajedno s gotovo 3 ha vinograda. Tijekom tri desetljeća nastojanja na obnovi, škola je u okviru projekta Uživam tradicijo dobila 300.000 eura za obnovu klijeti, koja je izvedena u skladu s propisima obnove objekata kulturne baštine. Klijet ima nekoliko manjih soba, u kuhinji se nalazi štednjak na kruta goriva i krušna peć, u potkrovlju se nalaze smještajni kapaciteti koji će moći poslužiti posjetiteljima. U podrumu se nalazi i stalna izložba, etnološka zbirka, staro vinogradarski alati te panoi koji prikazuju povijest Trške gore.
Obnovljena klet je višenamjenska, u njoj se održavaju razna događanja poput degustacija, salamijada, Martinje, kulinarski događaji u crkvenim blagdanima (na primjer Mala maša) i drugi organizirani događaji poput Po Slakovoj ruti i slično. Školska klijet služi prvenstveno u obrazovne svrhe učenika i studenata te posjetitelja. To je mjesto koje nudi brojne mogućnosti za izvrsna iskustva doživljajnog turizma (predstavljanje dolenjskih priča vezanih na kulinariku, predstavljanje pečenja u krušnoj peći, vođene degustacije cvičeka…), uz koje škola također jača svoj odnos prema kulinarskoj i prirodnoj baštini ovog područja.
Zavod Parnas nevladina je i neprofitna organizacija koja djeluje u javnom interesu na području kulturne baštine sa snažnim naglaskom na promidžbi i očuvanju kulinarske baštine, posebice baštine poprtnika. Također posjeduje vrlo bogato iskustvo i znanja u aktiviranju različitih baštinskih zajednica. Zavod je i pokretač projekta Uživam tradicijo. Mnogo svojih projektnih aktivnosti izvodi na Trubarjevu domaćinstvu na Rašici kod Velikih Lašča. Zavod Parnas shvaća baštinu kao nadahnuće za svoje aktivnosti i sve to prenosi na baštinske zajednice koje potiče i podržava. U sklopu projekta priprema i priručnik za uspostavljanje baštinskih zajednica.
Posebice je aktivna baštinska zajednica koja nastavlja s tradicijom pripreme poprtnika, božićnog kruha (obredno jelo). Priprema poprtnika kao nematerijalna je baština od 2013. godine upisana u Registar nematerijalne kulturne baštine pri Ministarstvu kulture, što potvrđuje i zaštitni znak Registra nematerijalne kulturne baštine. Do srpnja 2019. godine evidentirano je 14 nositelja nematerijalne baštine pripreme poprtnika, a Zavod Parnas povezuje sve nositelje, organizira zajedničke akcije i sudjeluje u akcijama pojedinačnih nositelja. Svi nositelji povezani su u baštinsku zajednicu pripreme poprtnika. Zavod Parnas potiče širenje baštinske zajednice na međunarodnu razinu s ciljem uvrštenja pripreme božićnog kruha na popis UNESCO-ove svjetske baštine, istražuje teren u potrazi za očuvanjem tradicije pripreme poprtnika, a u Sloveniji istodobno stvara model prekogranične suradnje za očuvanje tradicije pripreme božićnog kruha u projektu Uživam tradiciju.
U prosincu 2018. godine Parnas je u sklopu projekta Uživam tradicijo organizirao prvi prekogranični Festival božićnog kruha koji se odvijao od 15. studenoga 2018. do 6. siječnja 2019. godine (festival se također već provodi od studenog 2019. do siječnja 2020. godine). Tijekom prve godine festivala održano je 36 događaja, izložbi, radionica i drugih aktivnosti nositelja tradicionalne pripreme božićnog kruha u Sloveniji i u Hrvatskoj. Festival je održan na različitim lokacijama u Sloveniji i Hrvatskoj, u suradnji s nositeljima nematerijalne baštine pripreme poprtnika, potpornim institucijama i njihovim baštinskim zajednicama pripreme poprtnika (školama, općinama, društvima, zavodima, drugim organizacijama i pojedincima) te partnerima projekta Uživam tradicijo. Tijekom festivala, za koji se Zavod Parnas s partnerima zalaže da se tradicionalno održava u prosincu, održani su sljedeći događaji: kulinarska radionica pečenja dvoglavih ptica i slatkih pčelinjih košnica, izrada minijaturnih knjižica o božićnom kruhu u Prezidu, brojne radionice pečenja poprtnika i potica te izložbe poprtnika, mnoga predavanja za škole i širu javnost te prezentacije na sajmovima u Sloveniji.
Zavod Parnas u sklopu projekta Uživam tradicijo organizira i tematske kulinarske šetnje (npr. na temu Martina Krpana – Čiji je Krpan? ili Dan očaranosti biljkama, 13 …) te izvodi prezentaciju pripreme različitih štrukla – Idemo na štrukle – koja se održava u sklopu Festivala sušenog voća na Gradežu…
ZARA je javna ustanova aktivna u području politike regionalnog razvoja Krapinsko-zagorske županije, odgovorna za jačanje društveno-ekonomskog razvoja područja sa isto tako razvijenom međunarodnom suradnjom.
U okviru projekta Uživam tradicijo uz izvedbu različitih kulinarskih radionica za različite ciljne skupine, ZARA sudjeluje i u dvije manifestacije, Štruklijadi i Babičinim kolačima, koje se već tradicionalno održavaju svake godine. Štruklijada je županijska manifestacija čiji je osnovni cilj promocija te zaštita zagorskih štrukli, tradicionalnog zagorskog jela i prepoznatljivog brenda Zagorja. Osim toga na taj način se dugoročno štiti ugled, originalnost recepture i izvornost namirnica. Manifestacija ima izložbeno-natjecateljski karakter u kojem se najbolji zagorski ugostitelji natječu za titulu „prvih štrukla Zagorja“. Odvija se na otvorenom i svake godine manifestaciju posjeti velik broj posjetitelja, oko 20.000, a prate je različite degustacije, nagradne igre, radionice, prikazi starih običaja, kulturno-zabavni program uz nastupe kulturno-umjetničkih društava i tamburaša. Posjetitelji imaju priliku prisustvovati izradi štrukla kao i degustirati iste.
Štrukli se pripremaju od domaćih namirnica kao što su svježi kravlji sir, jaja, kukuruzno brašno pomiješano s pšeničnim, sol, ulje (biljno ili suncokretovo) ili maslac ili svinjska mast te kiselo vrhnje u točno određenim omjerima.
Tijekom godina izvorni recept je modificiran, a samim time i metoda pripreme, pa je u suradnji sa stručnjacima iz područja gastronomije, agronomije i turizma stvoren autohtoni gastronomski proizvod i promocija zagorskih štrukla.
Manifestacija „Babičini kolači“ odvija se u obliku natjecanja zagorskih baka u pripremi autohtonih slastica po receptima što su ih naslijedile od svojih majki, baka i prabaka. Jedinstvena je manifestacija Krapinsko-zagorske županije kojom se promiče vrijednosti žena, obitelji te živom čuva gastronomsku tradiciju Zagorja. U okviru natjecanja ocjenjuje se autentičnost recepta, korišteni sastojci, okus, izgled i originalnost prezentacije. Osim za jedno od tri pobjednička mjesta, babice se natječu i za priznanje za vizualni dojam pod nazivom „Izvorno zagorsko“. U ovoj kategoriji boduje se opći dojam koliko su se natjecateljice svojom odjećom koju su odabrale nositi prilikom manifestacije i dekoracijom svog izlagačkog mjesta uspjele približiti starini zagorskog duha i tradiciji. Prema pravilima, pobjednica dovodi natjecanje iduće godine u svoj kraj tako da se „Babičini kolači“ svake godine održavaju u drugom dijelu Zagorja. Svake godine, nakon održane manifestacije i natjecanja izdaje se knjiga svih recepata natjecateljica.